Hrvatska i egzotične lokacije zvijezde tržišta nekretnina u 2009.

Iako mnogi očekuju da će trgovanje nekretninama u 2009. biti još teže nego prošle godine, posao s nekretninama se nastavlja te se i dalje traže dobre prilike za kupnju, a Hrvatska se našla među šest najzanimljivijih tržišta po izboru International Herald Tribunea.

Među novim trendovima koje je donijela financijska kriza došlo je do pada visokih cijena nekretnina u istočnoj Europi, a ova godina mogla bit biti posebno loša za Bugarsku i Rumunjsku jer kupci iz Europe nisu više tako velikodušni, a na tržište dolaze stanovi i apartmani čija je gradnja počela u vrijeme vrhunca potražnje za nekretninama.

Hrvatska se izdvaja iz tog društva jer u veljači stupa na snagu zakon koji omogućava državljanima EU jednostavniju kupnju nekretnina, i to na već "sasvim razvijenom turističkom tržištu na kome sjećanja na rat blijede".

Dok je Hrvatska jedino tržište u Europi na koje valja motriti, u svijetu rast mogu očekivati egzotične turističke destinacije poput Dominikanske Republike, otoci južnog Pacifika, Sejšeli, Panama i Brazil.

Nova godina donosi i nova pravila. Tako se više ne može očekivati da će kupci platiti nekretninu, koja tek treba biti izgrađena, a prošlo je i vrijeme špekulativne kupnje nekretnine a da je se prethodno barem ne pogleda. Ne može se više očekivati da će bilo kakva nekretnina u budućnosti naći kupca koji će platiti više.

S druge strane, nikada nije bilo bolje vrijeme za kupnju nekretnine koju je kupac stavio na tržište zbog krize. Za godinu ili dvije takva će nekretnina sigurno naći kupca po znatno višoj cijeni. Treba imati na umu da je nekretnina u kriznim vremenima blue chip ulaganje. U trenutku kada ulagači traže sigurnost za kapital izvan dionica i banaka nekretnine postaju atraktivno ulaganje, posebno za dugoročnu diversifikaciju portfelja.

Novi impuls na tržištu mogao bi donijeti i očekivani rast dolara jer će Amerikancima ulaganja opet pojeftiniti, no prvi put se javljaju i ulagači iz Kine i Koreje, kojima je olakšano ulaganje izvan zemlje te bi mogli u potragu za nekretninama na tzv. sigurna tržišta poput SAD-a i Kanade.

Business.hr

Il Piccolo: 1. veljače 2009. iskrcavanje Talijana na obale Istre i Dalmacije

TRST - Naslov koji se pojavio na prvoj stranici tršćanskog lista Il Piccolo, a vezano za najavu liberalizacije hrvatskog tržišta nekretnina koja će uslijediti od 1. veljače iduće godine, trebao bi veseliti sve vlasnike raznih agencija koje se između Pule i Trsta pa preko Kopra bave posredovanjem pri kupovini odnosno prodaji nekretnina.

Talijani tvrde da je Istra postala nova Toscana, u smislu da će se u njoj dogoditi eksplozija novih ulaganja u kuće, vile, stanove i vikendice jer je naš poluotok stvarno lijep, okružen morem i u blizini velikih metropola, poslovnih čvorišta srednje Europe poput Muenchena, Beča i Milana. Talijani, Hrvati i Slovenci: posla će, očito, biti za sve pa i za politiku i političare.

Talijanske desničarske stranke godinama gunđaju i upiru prst prema Hrvatskoj tražeći da vrati ono što su komunisti nekad uzeli na račun socijalizma i revolucije, hrvatske desničarske stranke digle su po tko zna koliko puta buku o novoj talijanizaciji Istre i vjerojatno će progovoriti opet, slovenski nacionalisti traže Savudriju jer smatraju da je istarsko područje sve do Mirne pod hrvatskom okupacijom.

Na kraju život slijedi jednostavniju logiku: ljudi prodaju jer netko drugi kupuje po cijenama koje su odraz određenog stanja i odnosa između ponude i potražnje. Vjerojatno će i mnogi slovenski ulagači dobrovoljno i za određenu cijenu pristati na kupovinu kuće na okupiranom teritoriju.
Tršćanski stručnjaci za tržište nekretnina tvrde da će novi hrvatski zakon polučiti povećanje potražnje od čak dvadeset posto. Predsjednik pokrajinske udruge agencija za posredovanje pri prodaji i kupovini nekretnina Antonio De Paolo veli da će u unutrašnjosti Istre najviše ulagati bogatiji sloj stanovništva, dok će obala postati predmet ulaganja srednjeg sloja. De Paolo dodaje da Istra nešto gubi zbog toga što nema aerodroma s jakim vezama, no bez obzira na sve, vjeruje u dobro poslovanje i u to da će cijene zabilježiti porast od nekih deset posto.

Talijanski su mediji vijest o novom hrvatskom zakonodavstvu popratili i nekim zanimljivim pričicama o prošlim vremenima pa su, primjerice, podsjetili na to da je unatoč poteškoćama 1999. kuću u Rovinju kupio i sadašnji predsjednik regije Veneto Giancarlo Galan.

Galan je novinarima ispričao da je kuću kupio uz pomoć istarskog župana Ivana Jakovčića i nekih rovinjskih poduzetnika, da je svojevremeno osnovao hrvatsku tvrtku u stopostotnom vlasništvu te na nju prepisao kuću koja se nalazi u starogradskoj jezgri. Tvrdi da se rovinjska kuća pretvorila u izuzetno dobru investiciju jer je sada može prodati za čak 40 posto više od onoga koliko je za nju potrošio. Tršćanski poduzetnici koji se bave nekretninama tvrde da je u Hrvatskoj prosječna cijena po metru kvadratnom između 2.300 i 2.400 eura, ali da u Dubrovniku cijena kvadrata stana zna dostići i 8.000 eura.

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća tadašnji čelnik tršćanske desnice Giulio Camber izmislio je slogan »Ricompriamoci l' Istria« (Kupimo ponovno Istru) i objašnjavao da će se esuli vratiti u zavičaj slijedeći logiku Židova koji su od Arapa kupili zemljište njihovih predaka kako bi se vratili u Obećanu zemlju.

Od tada je prošlo 18 godina i ništa se od toga nije dogodilo, osim što politika i dalje kopa po arhivima tragajući za odgovornosti pojedinih nacionalnih ili etničkih entiteta. Galan je kupio kuću koja je nekoć bila u vlasništvu Rovinjca koji je napustio zavičaj na jednak način kao što je to učinio Nijemac, Austrijanac, Rus ili Mađar.

Esuli su se nadali da će im talijanska država isplatiti naknadu za izgubljenu imovinu, no i dan-danas čekaju val od nekih pet tisuća milijardi starih lira (250 milijuna eura) koje su im na jednak način obećale vlade kako ljevice tako i desnice. Netko je vjerovao da će taj novac uložiti u Istru i Dalmaciju, ali za to postoji mala vjerojatnost.
Malo se tko od esula još nada u povrat oduzete imovine iako politika i dalje o tome spekulira pa su sad određeni tršćanski političari plasirali podatak da bi se Italija i Hrvatska mogle dogovoriti oko povrata imovine 2.500 bivših vlasnika nekretnina čiji slučajevi nisu obuhvaćeni u naslijeđenim ugovorima i sporazumima između Italije i tadašnje Jugoslavije.


Čelnik najveće udruge istarskih esula Unione degli Istriani Massimiliano Lacota tvrdi da esuli neće kupovati u Istri jer na poluotoku »i dalje vlada atmosfera sumnjičavosti i nedobronamjernosti prema Talijanima istarskog porijekla naročito na području oko Buja«.
Nekadašnji predsjednik federacije esulskih udruga odvjetnik Paolo Sardoz Albertini smatra da će u tom novom zakonskom okruženju najviše profitirati Talijani koji nisu emotivno vezani za Istru. »Kupovat će stanovnici Bologne, Genove, Milana jer za njih Istra i Dalmacija predstavljaju rajska odredišta. Teško da će se netko tko je doživio egzodus odlučiti izdvojiti novac da bi se vratio u nekadašnji zavičaj.«

Sadašnji predsjednik federacije esulskih udruga Renzo Codarin veli da će vjerojatno želju za kupovinu u Istri izraziti mlađi naraštaji esulskih obitelji jer nisu opterećeni prošlošću i već godinama redovno posjećuju Istru i Dalmaciju gdje su im rođeni očevi ili pak djedovi.


Glas Istre