Naselje od 13 luksuznih vila niknut će u Ližnjanu kraj Pule

Naselje od 13 luksuznih vila niknut će uskoro u Ližnjanu na lokaciji Vrčevan, udaljenoj kilometar od Medulina, u blizini Marlere i budućeg golf igrališta. Investitor je tvrtka Zanubia iz Svete Nedjelje nedaleko od Zagreba. Njezin vlasnik je Zyad Joukhadar, podrijetlom Sirijac koji već 30 godina živi u Hrvatskoj.

Cijena kvadrata vile je tri tisuće eura, a svaka će imati po tri odnosno četiri spavaće sobe, zasebne sanitarije na svakoj etaži, dnevni boravak s ognjištem, blagovaonicu i kuhinju. Kuće će biti klimatizirane i imati centralno grijanje. Sve prostorije popločit će se prirodnim materijalima odnosno parketom, kamenom ili keramikom.

Kuće u istarskom stilu veličine od 112 do 165 kvadrata gradit će se po principu »ključ u ruke« na terenu od sedam tisuća kvadrata koji je kupljen prije godinu dana. Površina parcela kreće se od 400 do 700 kvadrata. Kuće će biti na dvije etaže, s bazenom, ognjištem, vrtom s autohtonim biljem i parkiralištem. Naselje je projektirao pulski arhitekt Zdenko Kovač.

Ukupna vrijednost projekta, koji je trenutačno u fazi oglašavanja i prodaje, iznosi četiri i pol milijuna eura. No, na adresu tvrtke stigle su već četiri rezervacije hrvatskih državljana za kupnju još neizgrađenih kuća. Građevinska dozvola dobivena je krajem prošle godine, kad je uplaćeno i 720 tisuća kuna komunalnog doprinosa Općini Ližnjan.

Gradnja počinje u listopadu zbog zabrane građenja u priobalju tijekom ljeta, a rok za završetak je devet mjeseci. Budući vlasnici u vile bi trebali useliti u lipnju iduće godine.
Iako će se graditi u istom stilu i sve će biti pokrivene kamenom, nisu tipske, već će svaka imati svoju specifičnost zbog vizualne dinamike naselja. Ono će, pak, biti zatvoreno za nepozvane goste - pristup će imati samo stanari pa će na ulazu u naselje biti postavljena rampa.

Glas Istre

U duhu autohtone istarske arhitekture: ručno remek djelo

Raskošna i jedinstvena kamena palača, čiji je svaki “kus” valturske i kanfanarske grote obrađen ručno, od najmasivnijeg poput volte, portala, stupa, lavandina, do onog najsitnijeg, ugrađenog u štradu, dimnjak ili dvorišni zid, trebala bi biti gotova do konca travnja.

Ovaj kameni “dvorac” koji je iznikao na parceli od oko pet tisuća metara četvornih u selu Fabci, kraj Baderne, površine 27mX18,5 m, prvo je, istinsko, remek-djelo tvrtke za obradu kamena i građenje, u rukama mladog i poduzetnog bračnog para Larise i Mladena Benčića, iz Sv. Petra u Šumi. Vođeni idejom da njihov kamen mora imati dušu, odisati izvornom ljepotom, toplinom, patinom prošlosti, odlučili su ulagati u ljude umjesto u strojeve.

Za njih je ljudski rad, poput onog njihovih predaka, uz pomoć alata izrađenog kod seoskog kovača, najvrjedniji. Znaju da su odabrali teži i duži put, ali tvrde kako im zarada i novac nisu važniji od očuvanja tradicije i baštine.

Ovi zaljubljenici u autohtonu istarsku arhitekturu i graditeljstvo nastoje ručno obrađenim kamenom sačuvati svaki element prepoznatljivog naslijeđa. “Žalosti nas činjenica što se pod naletom kapitala i novih investitora gube obilježja prave i izvorne istarske arhitekture”, kaže direktorica Lagra, dipl. oec. Larisa Zgrablić Benčić.

Stoga u ovim kamenim dvorima, koje su poznati arhitekti kategorizirali u palaču, svoje mjesto nalaze nezaobilazni baladur, kameni portal, sedam masivnih volti postavljenih bez betona, stupovi, šterna, ćukovi, kameni okviri, pravi istarski dimnjak, štrada, kameni lavandini.

Budući vlasnik ovog zdanja imat će, zahvaljujući savršenom spoju tradicionalnog i modernog, na raspolaganju vanjski bazen, vanjski i dva unutarnja jacuzzija iznad kojih će biti akvarij s ribama, tursku i finsku saunu, master room s tri terase, od kojih će jedna biti prekrivena baldahinom, kako bi se na njoj moglo spavati, nadzornu sobu s kompjutorima i ekranima.

Uz podno, ugrađeno je i zidno grijanje te pasivno hlađenje, tako da nema potrebe za klima uređajima. Keramičkih pločica neće biti, a zidovi će biti oslikani rimskim božicama umjetnika koji oslikava crkve, uz vitraž prozore, na stepeništu. “Bez obzira na višemilijunsku cijenu u eurima, jedino želimo da kupac voli i cijeni, poput nas, ovu palaču.

Ona je za nas poput našeg djeteta”, ističe Mladen Benčić, napominjući kako su u investiciju ušli s partnerom iz Rijeke. A da je kamen tvrtke Lagro na svjetskom glasu, potvrđuje podatak da je priznati arhitekt Robert Dallas, koji je projektirao kuću Michaelu Schumacheru i Rogeru Mooru, odabrao njihov ručno obrađen kamen za pod ljetnikovca u Trstenom, kraj Dubrovnika, među 20 ponuda iz cijele zemlje.

“Lagro” planira veću ekspanziju prema Dalmaciji, što nije čudno jer je Mladenova majka Šibenčanka iz Rasline, a nakon Dallasova izbora, širi se “usmena predaja“ o ljepoti i vrijednosti njihova kamena. Izvoze ga u Sloveniju, a sljedeći projekt im je izgradnja privatnog wellnessa u Golašu, gdje je najveći arboretum u državi.

Hrastovi

Benčići su cijeli projekt kuće pomakli, kako ne bi došli u situaciju da moraju posjeći ijedno stablo. Tako hrastova stabla dodiruju “plašt” palače, dok se jedno “proteglo” do baladura, čija će hladovina ljeti biti dragocjena.

Istarske vile u blizini Rockwoola ili stabnene zgrade za radnike tvornice?

Nakon izgradnje tvornice kamene vune Rockwool, pićanskoj se dolini „smješe“ neke nove investicije i projekti koji bi popratili postojeći. Naime, na Internet adresi Jadran investa postoji opis projekta pod nazivom „Zelena vala“, a tiče se pićanske doline koja kako se čini postaje sve popularnija zona za poduzetničke projekte. Poznato je da je i tvornica Rockwool izgrađena na jednom od najkvalitetnijih poljoprivrednih zemljišta Istre, usto bogatog podzemlja pitkom vodom, a sutra bi na 13.861 m2 u Zajcima mogle niknuti stambeni objekti.

Zemljište se nalazi unutar građevinskog područja naselje Zajci, te u okružju naselja Svetinčići i Cinzebi. Fond Jadran Kapital d.d. je kupio poslovne udjele u tvrtki Zelena Vala Projekt d.o.o., sa tadašnjim registriranim sjedištem u Poreču, te na taj način stekao i nekretninu obzirom da je navedena tvrtka bila vlasnik predmetnog zemljišta, dakle Zelena Vala projekt d.o.o. je jedno od društava-kćeri u vlasništvu Fonda.

Vrijednost zemljišta sukladno procjeni ovlaštenih sudskih vještaka za graditeljstvo je oko 640.000 eura, a u budućnosti će poslužiti za izgradnju stambenih objekata za potrebe radnika tvornice Rockwool.

„Ukoliko se donese odluka o gašenju navedenog industrijskog postrojenja, logičan smjer razvoja koji se nameće sam po sebi je gradnja ruralnih istarskih kuća obzirom na samu poziciju i lokaciju predmetnog zemljišta. Obzirom da na užem području nema istih sadržaja, mišljenja smo da bi time doprinijeli ponudi općine Pićan, kao i boljem razvoju iste“, rekli su nam iz tvrtke Fond Jadran Kapital. Iako je razvoj navedene investicije direktno ovisan o budućnosti tvrtke Rockwool, iz Fonda tvrde da s tvornicom Rockwool nemaju nikakav pismeni ni usmeni dogovor. Slično je i s Općinom Pićan kojoj će se Fond obratiti u slučaju zajedničkih interesa i suradnje.

Općina zasad zna tek da navedena tvrtka posjeduje zemljište u blizini Rockwoola, te da je u planu gradnja stambenih objekata za radnike koji će raditi u tvornici. Projekt je trenutno u fazi pripreme dokumentacije za ishođenje lokacijske dozvole, te će proći još neko vrijeme do intenzivnog razvoja istog koje će biti uvjetovano gospodarskim stanjem na tržištu koje sada nije povoljno za investicije, kazali su iz Fonda.

„Ukoliko se projekt bude razvijao u smjeru gradnje ruralnih istarskih kuća, one će kao takve biti ponuđene širokom tržištu, što znači da ne postoje definirani naručitelji istih. Smjer razvoja projekta ovisi o budućnosti industrijskog postrojenja Rockwool, te potrebama područja Općine Pićan, stoga isti ne gledamo u smislu suživota ruralnog turizma i industrijskog postrojenja. Bitno nam je da lokacija i okuženje buduće nekretnine bude u skladu sa potrebama lokalne zajednice. Iz tog razloga još nije određen smjer projekta“, ističu iz uprave tvrtke.

Piše: Doris Floričić

Il Piccolo: 1. veljače 2009. iskrcavanje Talijana na obale Istre i Dalmacije

TRST - Naslov koji se pojavio na prvoj stranici tršćanskog lista Il Piccolo, a vezano za najavu liberalizacije hrvatskog tržišta nekretnina koja će uslijediti od 1. veljače iduće godine, trebao bi veseliti sve vlasnike raznih agencija koje se između Pule i Trsta pa preko Kopra bave posredovanjem pri kupovini odnosno prodaji nekretnina.

Talijani tvrde da je Istra postala nova Toscana, u smislu da će se u njoj dogoditi eksplozija novih ulaganja u kuće, vile, stanove i vikendice jer je naš poluotok stvarno lijep, okružen morem i u blizini velikih metropola, poslovnih čvorišta srednje Europe poput Muenchena, Beča i Milana. Talijani, Hrvati i Slovenci: posla će, očito, biti za sve pa i za politiku i političare.

Talijanske desničarske stranke godinama gunđaju i upiru prst prema Hrvatskoj tražeći da vrati ono što su komunisti nekad uzeli na račun socijalizma i revolucije, hrvatske desničarske stranke digle su po tko zna koliko puta buku o novoj talijanizaciji Istre i vjerojatno će progovoriti opet, slovenski nacionalisti traže Savudriju jer smatraju da je istarsko područje sve do Mirne pod hrvatskom okupacijom.

Na kraju život slijedi jednostavniju logiku: ljudi prodaju jer netko drugi kupuje po cijenama koje su odraz određenog stanja i odnosa između ponude i potražnje. Vjerojatno će i mnogi slovenski ulagači dobrovoljno i za određenu cijenu pristati na kupovinu kuće na okupiranom teritoriju.
Tršćanski stručnjaci za tržište nekretnina tvrde da će novi hrvatski zakon polučiti povećanje potražnje od čak dvadeset posto. Predsjednik pokrajinske udruge agencija za posredovanje pri prodaji i kupovini nekretnina Antonio De Paolo veli da će u unutrašnjosti Istre najviše ulagati bogatiji sloj stanovništva, dok će obala postati predmet ulaganja srednjeg sloja. De Paolo dodaje da Istra nešto gubi zbog toga što nema aerodroma s jakim vezama, no bez obzira na sve, vjeruje u dobro poslovanje i u to da će cijene zabilježiti porast od nekih deset posto.

Talijanski su mediji vijest o novom hrvatskom zakonodavstvu popratili i nekim zanimljivim pričicama o prošlim vremenima pa su, primjerice, podsjetili na to da je unatoč poteškoćama 1999. kuću u Rovinju kupio i sadašnji predsjednik regije Veneto Giancarlo Galan.

Galan je novinarima ispričao da je kuću kupio uz pomoć istarskog župana Ivana Jakovčića i nekih rovinjskih poduzetnika, da je svojevremeno osnovao hrvatsku tvrtku u stopostotnom vlasništvu te na nju prepisao kuću koja se nalazi u starogradskoj jezgri. Tvrdi da se rovinjska kuća pretvorila u izuzetno dobru investiciju jer je sada može prodati za čak 40 posto više od onoga koliko je za nju potrošio. Tršćanski poduzetnici koji se bave nekretninama tvrde da je u Hrvatskoj prosječna cijena po metru kvadratnom između 2.300 i 2.400 eura, ali da u Dubrovniku cijena kvadrata stana zna dostići i 8.000 eura.

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća tadašnji čelnik tršćanske desnice Giulio Camber izmislio je slogan »Ricompriamoci l' Istria« (Kupimo ponovno Istru) i objašnjavao da će se esuli vratiti u zavičaj slijedeći logiku Židova koji su od Arapa kupili zemljište njihovih predaka kako bi se vratili u Obećanu zemlju.

Od tada je prošlo 18 godina i ništa se od toga nije dogodilo, osim što politika i dalje kopa po arhivima tragajući za odgovornosti pojedinih nacionalnih ili etničkih entiteta. Galan je kupio kuću koja je nekoć bila u vlasništvu Rovinjca koji je napustio zavičaj na jednak način kao što je to učinio Nijemac, Austrijanac, Rus ili Mađar.

Esuli su se nadali da će im talijanska država isplatiti naknadu za izgubljenu imovinu, no i dan-danas čekaju val od nekih pet tisuća milijardi starih lira (250 milijuna eura) koje su im na jednak način obećale vlade kako ljevice tako i desnice. Netko je vjerovao da će taj novac uložiti u Istru i Dalmaciju, ali za to postoji mala vjerojatnost.
Malo se tko od esula još nada u povrat oduzete imovine iako politika i dalje o tome spekulira pa su sad određeni tršćanski političari plasirali podatak da bi se Italija i Hrvatska mogle dogovoriti oko povrata imovine 2.500 bivših vlasnika nekretnina čiji slučajevi nisu obuhvaćeni u naslijeđenim ugovorima i sporazumima između Italije i tadašnje Jugoslavije.


Čelnik najveće udruge istarskih esula Unione degli Istriani Massimiliano Lacota tvrdi da esuli neće kupovati u Istri jer na poluotoku »i dalje vlada atmosfera sumnjičavosti i nedobronamjernosti prema Talijanima istarskog porijekla naročito na području oko Buja«.
Nekadašnji predsjednik federacije esulskih udruga odvjetnik Paolo Sardoz Albertini smatra da će u tom novom zakonskom okruženju najviše profitirati Talijani koji nisu emotivno vezani za Istru. »Kupovat će stanovnici Bologne, Genove, Milana jer za njih Istra i Dalmacija predstavljaju rajska odredišta. Teško da će se netko tko je doživio egzodus odlučiti izdvojiti novac da bi se vratio u nekadašnji zavičaj.«

Sadašnji predsjednik federacije esulskih udruga Renzo Codarin veli da će vjerojatno želju za kupovinu u Istri izraziti mlađi naraštaji esulskih obitelji jer nisu opterećeni prošlošću i već godinama redovno posjećuju Istru i Dalmaciju gdje su im rođeni očevi ili pak djedovi.


Glas Istre

Čak 60 posto njiva u Istri zaraslo u korov

Od Ministarstva poljoprivrede očekujemo više natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta - jedinstven je to stav istarskih vinara i maslinara, iznesen tijekom susreta novinara hrvatskih redakcija s proizvođačima te predstavnicima resornog ministarstva, održanog ovog vikenda na Bujštini.



- Već deset godina nije bilo natječaja za državno poljoprivredno zemljište u Vodnjanu. Ovih se dana konačno i s nestrpljenjem očekuje natječaj za zakup oko 300 hektara na području Grada Vodnjana, rekao je Sandi Chiavalon, jedan od vodećih proizvođača maslinovog ulja u Istri.
Širenje nasada maslina usporeno je ne zbog toga što nema zemlje, već stoga što se ne može obrađivati zemljište države i Hrvatskih šuma pa ono ostaje zapušteno.

Na području Grada Buja, gdje je oko 50 posto poljoprivrednog zemljišta državno vlasništvo, jedan natječaj za prodaju nedavno je zatvoren. Pri kraju je sklapanje ugovora s poljoprivrednicima za ukupno 154 hektara. Prosjek cijene kreće se od 11 do 30 kuna po kvadratu, ovisno o poziciji i vrijednosti zemlje, koju procjenjuje Porezna uprava. U pripremi je još natječaja za zakup i prodaju na tom području, ali kad će se oni realizirati teško je znati.

Mnogi se proizvođači iz cijele Istre nadaju proširiti nasade vinograda i maslina u svojim općinama, ali žele posaditi i smokve i trešnje, koje također imaju dobre šanse na tržištu.
Usporedbe radi, u cijeloj je Hrvatskoj tek 33 posto državnog poljoprivrednog zemljišta. S takvom strukturom vlasništva nije ni čudo da je 60 posto istarskih njiva zaraslo u korov. Stoga je od presudne važnosti angažiranje države, gradova i općina ne bi li se zemlja privela svrsi, jer ima ljudi koji se žele baviti poljoprivredom.

I u Ministarstvu poljoprivrede konačno su shvatili da se mora nešto učiniti s tim velikim i neiskorištenim resursom. Upravo je u proceduri Zakon o poljoprivrednom zemljištu, čiji su osnovni ciljevi obrađivanje tih parcela i okrupnjavanje posjeda. Državni tajnik Krešimir Kuterovac tvrdi da će se njime ubrzati procedura davanja zemljišta u zakup. Općine i gradovi moći će dati svoje ili državno zemljište u kratkoročni najam. Zakon donosi obavezu vlasnika da uređuje zemljište ili ga da u zakup, u suprotnom će morati platiti kaznu. Uvodi se i kontrola prodaje poljoprivrednog zemljišta, kojega je u Hrvatskoj 70 posto od ukupne površine.
Uz to, pooštravaju se uvjeti prenamjene zemljišta u prostornim planovima. U tu će se svrhu osnovati agencija za poljoprivredno zemljište, koja će ubrzavati cijeli proces i voditi brigu o zemlji. Pored središnjeg ureda, svaka će županija imati podružnicu agencije. I općine mogu platiti kaznu ako ne raspolažu svojim poljoprivrednim zemljištem, rekao je Kuterovac.

Gradovi i općine donose programe raspolaganja tim zemljištem i u suglasnosti s resornim ministarstvom ono se prodaje ili daje u zakup. Dosad je prodano 16 posto od ukupno za to predviđenih 222 tisuće hektara u Hrvatskoj. U zakup je dano 50 posto od ukupno planiranih 117 tisuća hektara, dok je u koncesiju dano 40 posto od ukupno 123 tisuće hektara.
Privatni vlasnici dosad su mogli svojim parcelama raspolagati bez ograničenja. Ubuduće će, međutim, morati zemlju obrađivati, dati je u zakup ili prodati. Prodaja neće više biti moguća neposrednom pogodbom, nego putem javnog natječaja i uz posredovanje općine, grada ili agencije. Neće više biti moguće niti usitnjavati čestice do izrazito malih parcela, koje se zapravo vrlo često prodaju za nedozvoljenu građevinsku namjenu. Istra to, nažalost, jako dobro poznaje.
Veličina poljoprivrednog posjeda u Hrvatskoj smanjuje se iz godine u godinu. S 3,5 hektara 1955. godine danas u Hrvatskoj prosječni posjed ima 2,4 hektara.

Za usporedbu, prosječni poljoprivredni posjed u Engleskoj ima 68 hektara, u Švedskoj 42, a u Francuskoj 36. Okrupnjavanje posjeda nužnost je koju treba ubrzati novi zakon.
Drugi je zadatak spriječiti špekulaciju pri prodaji i zakupu. Na natječajima pravo prvenstva imaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik, potom pravna osoba registrirana za poljoprivredu i također upisana u Upisnik te na koncu ostale fizičke osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivredom.

Zakon ne dozvoljava rasprodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, a u tijeku su pregovori s Europskom komisijom do koje godine će se to moći sprječavati.

Tvrtka Istrian Experience upravljat će luksuznim istarskim vilama

Nizozemska investicijska kompanija Citygreen Holding osnovala je menadžment kompaniju Istrian Experience koja će od rujna upravljati sa 50-tak novosagrađenih vila u Istri.

Osim prodaji, vile su namijenjene i poslovnom turizmu pa će se u istarskom ruralnom ambijentu od sada održavati razni skupovi i seminari. Za generalnog direktora Citygreen grupe i Istrian Experiencea izabran je Tonko Karaman, povratnik je iz SAD-a, s menadžerskim iskustvom u turizmu Los Angelesa i New Yorka. Karaman se u Hrvatsku vratio 2002. godine i igrao vaterpolo za dubrovački Jug, da bi se nakon sportske karijere okrenuo biznisu s nekretninama i pronalaženjem zemljišta za ulaganja. Dvotrećinski vlasnik Grupe je investicijski fond Landmark, a jedna trećina udjela pripada privatnom investitoru Jonathan Hudson Daviesu koji posluje iz ureda u Poreču.

(Lider.hr)