- Već deset godina nije bilo natječaja za državno poljoprivredno zemljište u Vodnjanu. Ovih se dana konačno i s nestrpljenjem očekuje natječaj za zakup oko 300 hektara na području Grada Vodnjana, rekao je Sandi Chiavalon, jedan od vodećih proizvođača maslinovog ulja u Istri.
Širenje nasada maslina usporeno je ne zbog toga što nema zemlje, već stoga što se ne može obrađivati zemljište države i Hrvatskih šuma pa ono ostaje zapušteno.
Na području Grada Buja, gdje je oko 50 posto poljoprivrednog zemljišta državno vlasništvo, jedan natječaj za prodaju nedavno je zatvoren. Pri kraju je sklapanje ugovora s poljoprivrednicima za ukupno 154 hektara. Prosjek cijene kreće se od 11 do 30 kuna po kvadratu, ovisno o poziciji i vrijednosti zemlje, koju procjenjuje Porezna uprava. U pripremi je još natječaja za zakup i prodaju na tom području, ali kad će se oni realizirati teško je znati.
Mnogi se proizvođači iz cijele Istre nadaju proširiti nasade vinograda i maslina u svojim općinama, ali žele posaditi i smokve i trešnje, koje također imaju dobre šanse na tržištu.
Usporedbe radi, u cijeloj je Hrvatskoj tek 33 posto državnog poljoprivrednog zemljišta. S takvom strukturom vlasništva nije ni čudo da je 60 posto istarskih njiva zaraslo u korov. Stoga je od presudne važnosti angažiranje države, gradova i općina ne bi li se zemlja privela svrsi, jer ima ljudi koji se žele baviti poljoprivredom.
I u Ministarstvu poljoprivrede konačno su shvatili da se mora nešto učiniti s tim velikim i neiskorištenim resursom. Upravo je u proceduri Zakon o poljoprivrednom zemljištu, čiji su osnovni ciljevi obrađivanje tih parcela i okrupnjavanje posjeda. Državni tajnik Krešimir Kuterovac tvrdi da će se njime ubrzati procedura davanja zemljišta u zakup. Općine i gradovi moći će dati svoje ili državno zemljište u kratkoročni najam. Zakon donosi obavezu vlasnika da uređuje zemljište ili ga da u zakup, u suprotnom će morati platiti kaznu. Uvodi se i kontrola prodaje poljoprivrednog zemljišta, kojega je u Hrvatskoj 70 posto od ukupne površine.
Uz to, pooštravaju se uvjeti prenamjene zemljišta u prostornim planovima. U tu će se svrhu osnovati agencija za poljoprivredno zemljište, koja će ubrzavati cijeli proces i voditi brigu o zemlji. Pored središnjeg ureda, svaka će županija imati podružnicu agencije. I općine mogu platiti kaznu ako ne raspolažu svojim poljoprivrednim zemljištem, rekao je Kuterovac.
Gradovi i općine donose programe raspolaganja tim zemljištem i u suglasnosti s resornim ministarstvom ono se prodaje ili daje u zakup. Dosad je prodano 16 posto od ukupno za to predviđenih 222 tisuće hektara u Hrvatskoj. U zakup je dano 50 posto od ukupno planiranih 117 tisuća hektara, dok je u koncesiju dano 40 posto od ukupno 123 tisuće hektara.
Privatni vlasnici dosad su mogli svojim parcelama raspolagati bez ograničenja. Ubuduće će, međutim, morati zemlju obrađivati, dati je u zakup ili prodati. Prodaja neće više biti moguća neposrednom pogodbom, nego putem javnog natječaja i uz posredovanje općine, grada ili agencije. Neće više biti moguće niti usitnjavati čestice do izrazito malih parcela, koje se zapravo vrlo često prodaju za nedozvoljenu građevinsku namjenu. Istra to, nažalost, jako dobro poznaje.
Veličina poljoprivrednog posjeda u Hrvatskoj smanjuje se iz godine u godinu. S 3,5 hektara 1955. godine danas u Hrvatskoj prosječni posjed ima 2,4 hektara.
Za usporedbu, prosječni poljoprivredni posjed u Engleskoj ima 68 hektara, u Švedskoj 42, a u Francuskoj 36. Okrupnjavanje posjeda nužnost je koju treba ubrzati novi zakon.
Drugi je zadatak spriječiti špekulaciju pri prodaji i zakupu. Na natječajima pravo prvenstva imaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik, potom pravna osoba registrirana za poljoprivredu i također upisana u Upisnik te na koncu ostale fizičke osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivredom.
Zakon ne dozvoljava rasprodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, a u tijeku su pregovori s Europskom komisijom do koje godine će se to moći sprječavati.
0 komentari:
Objavi komentar