Ovo se zove pogled

Ljeto je daleko, no u ove prohladno vrijeme dobra je prilika podsjetiti na bezbrižne tople ljetne dane kojih upravo na južnoj hemisferi ima na izobilju.
Ukoliko ste mislili da ste upravo vi sretnici koji imaju prekrasan pogled na plavu pučinu, pogledajte samo ovaj pogled:

Ovaj nevjerojatan posjed smještena na na rtu Great Ocean u mjestu Fairhaven u državi Victoriji u Australiji i svima koji prolaze cestom pored plaže predstavlja iznimnu atrakciju i mami uzdahe. Vlasniku ove nekretnine sigurno imaju na čemu zavidjeti.

Hodajuća kuća koja može pobjeći od napornih susjeda

Ako živite u mjestu koje pogoduje poplavama ili vam smetaju vaši naporni i dosadni susjedi, ova kuća mogla bi biti pravo rješenje jer može hodati.

Danski umjetnici u suradnji s američkim znanstvenicima napravili su hodajuću kuću.
Ima šest hidrauličkih nogu i može se kretati po svim vrstama terena. Kuća je na solarnu energju, a ima dnevnu sobu, kupaonu, krevet i računalo kojim se upravlja nogama.
Prema znanstvenicima, pomoći će ljudima koji žive na mjestima koja su često pogođena poplavama. Ukoliko se to dogodi, kuća ima opciju jednostavno - odšetati. Prototip košta 277.500 kuna.

Danski umjetnik Oivind Slaatto, koji ju je osmislio, kaže da u njoj namjerava živjeti. Inspiraciju je dobio upoznavši romske putnike.
- Kuća nije samo za one koji žele u njoj putovati, već za ljude koji preferiraju nomadski način života - rekao je Danac.

Izvor 24sata

Potrebna revitalizacija hrvatskih dvoraca

Hrvatski dvorci trebaju biti pokretači gospodarskog razvoja lokalnoga kraja, rekao je dr. Mladen Obad Šćitaroci.

Po uzoru na europsko iskustvo, te je stoga potrebna strategija i vizija revitalizacije dvoraca, kazao je dr. Mladen Obad Šćitaroci na konferenciji za novinare održanoj nakon jednodnevne međunarodne konferencije "Europska iskustva u revitalizaciji dvoraca i povijesnih zgrada".

Kako bi sačuvala i revitalizirala svoje dvorce, Hrvatska mora izraditi državni program kojega, za razliku od europskih zemalja, nema, upozorava dr. Šćitaroci sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta.

Dvorci u Hrvatskoj nisu stvarno prepoznati kao vrijednost u prostoru i kao mogući pokretači regionalnog gospodarskog razvoja, kazao je napomenuvši kako pristup dvorcima moramo "preokrenuti naglavačke". Godinama smo, pojasnio je, na dvorce gledali kroz konzervatorski aspekt što nije dovoljno i zapravo nerješava obnovu dvoraca. Jedni mogući pristup je gospodarski, rekao je navodeći dvorac Golubovec kao ogledni primjer gospodarske održivosti.

Otvaranje centra za dvorce

Na konferenciji je najavljeno otvorenje centra za dvorce, kurije i ljetnikovce u Zaprešiću te pozvano na izradu pilot projekata sa rješenjima. Istaknuto je kako europska iskustva govore da je, primjerice, Estonija napravila novi studij konzervacije a Danska pokrenula obrte koji su u stanju izvesti radove na starim gradovima.

Predsjednik Europskog udruženja dvoraca i povijesnih zgrada (UEHHA) Ghislain d'Ursel drži da je pet do 12 za spas hrvatskih dvoraca koji su u lošem stanju, naglasivši kako bi bilo vrlo tužno da se te dvorce izgubi. Predložio je da se u revitalizaciji ujedine lokalna i državna vlast, uz podršku poduzetnika.

Na međunarodnoj su konferenciji sudjelovali stručnjaci iz Estonije, Bugarske, Danske i Mađarske, u organizaciji Arhitektonskog fakulteta, tvrtki Aquis i CBBS, uz podršku Europskog udruženja dvoraca i povijesnih zgrada (UEHHA) iz Bruxellesa.

Dvorci.hr

Poljoprivredno zemljište još uvijek prejeftino

Strani fondovi otkupljuju poljoprivredna zemljišta i seoska imanja, posebice u Istri

Hrvatska mora zaštiti svoja poljoprivredna zemljišta, a što se tiče nekretnina, njihovo je tržište ionako već liberalizirano, izjavio je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i suvlasnik tvrtke Kastel. Kupnja poljoprivrednih zemljišta, kao i nekretnina, regulirana je u 4. poglavlju europske pravne stečevine - Sloboda kretanja kapitala. Hrvatska je u sklopu pregovora s Europskom unijom u srpnju za to poglavlje zatražila tzv. prijelazno razdoblje, i to upravo za prodaju poljoprivrednog i šumskog zemljišta.Moratorij na kupnju
Ako hrvatski zahtjev Bruxelles prihvati, državljani EU ne bi mogli kupovati hrvatsko poljoprivredno i šumsko zemljište 12 godina nakon ulaska naše zemlje u Uniju. No članstvo u EU ipak je još daleko, a mjere zaštite treba primijeniti odmah jer strani fondovi formalno putem hrvatskih društava već otkupljuju poljoprivredna zemljišta po Hrvatskoj. Naša seoska imanja i poljoprivredna zemljišta imaju niske cijene, jeftina su, kaže Ranilović te napominje kako je takav otkup posebno raširen u Istri i u sjevernoj Hrvatskoj. Riječ je očito o manipulativnoj kupnji jer su cijene tih zemljišta još jako niske. Jednom kada one narastu, ne treba se bojati masovne kupnje, ističe Ranilović.

Situacija s nekretninama posve je drukčija te neka vrst dodatne zaštite više ne bi imala smisla. Hrvatsko tržište nekretnina, kako ističe Ranilović, već je godinama zapravo liberalizirano. Od 1. veljače 2005. godine na snagu je stupila odredba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) prema kojoj stranci, državljani EU, mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj na temelju reciprociteta - znači ako građani Hrvatske mogu stjecati nekretnine u njihovoj matičnoj državi. Kako reciprocitet postoji u gotovo svim članicama EU, tržište naših nekretnina de facto je posljednjih četiri godine bilo otvoreno svim Europljanima, izuzev primjerice Česima. "Zakon reciprociteta" vrijedit će do 1. veljače iduće godine, a onda će se, kako predviđa SSP, naše tržište nekretnina i službeno posve liberalizirati.

Otada Ministarstvo pravosuđa više neće provjeravati utemeljenost zahtjeva Europljana za kupnju nekretnina. No, da dosadašnja djelomična liberalizacija nije rezultirala masovnom rasprodajom hrvatskih nekretnina, potvrđuju i statistički podaci.


Pozitivni odgovori
Ministarstvo pravosuđa zaprimilo je do sada ukupno 8122 zahtjeva stranaca za kupnju nekretnina, od čega ih je obrađeno 6904. Na 3440 zahtjeva pozitivno je odgovoreno, dana je suglasnost za kupnju nekretnine, odbijeno je 867 zahtjeva, a 2047 predmeta nije obrađeno. Ništa se posebno neće dogoditi 1. veljače iduće godine kada će se hrvatsko tržište nekretnina posve otvoriti državljanima EU, uvjeren je Ranilović.

Članstvo u Uniji moglo bi pozitivno utjecati na cijene, ali samo nekih nekretnina, primjerice u Zagrebu i priobalju. Treba imati na umu da u Hrvatskoj ima svega oko deset posto vrhunskih nekretnina koje su privlačne bogatijim Europljanima, napominje predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.


Novim članicama EU sedam godina odgode

Poljska je jedina od deset postkomunističkih država, novih članica EU, koja je dobila odgodu prodaje poljoprivrednog i šumskog zemljišta strancima na 12 godina, koliko traži i Hrvatska. No Varšava je na početku pregovora tražila čak 18 godina odgode. I ostale su zemlje na početku licitirale "veće brojke", ali na koncu je Bruxelles za svih osam kandidatkinja odredio rok odgode od sedam godina. Čak pet sadašnjih novih članica EU tražilo je odgodu od deset godina - Bugarska, Češka, Mađarska, Letonija i Slovačka.

Rumunjska je pak počela sa 15 godina. Kuriozitet je da su sedmogodišnji prijelazni rok dobile i dvije države koje u svojem pregovaračkom stajalištu odgodu za prodaju zemljišta nisu ni tražile - Estonija i Litva. Slovenija nije tražila prijelazna razdoblja, no s Bruxellesom je postigla dogovor o takozvanoj općoj ekonomskoj zaštitnoj klauzuli prema kojoj tijekom sedam godina može uvesti određene restrikcije.

Poslovni hr