Liv Tyler kupila kuću od 2,59 milijuna dolara

Glumica Liv Tyler kupila je kuću vrijednu 2,59 milijuna dolara smještenu u losanđeleskom naselju Los Feliz i tako postala susjeda Katherine Heigl, Kate Walsh, Natalie Portman i Mandi Moore. Popularna je glumica donedavno sa sinom Milom živjela u New Yorku, no nakon razvoda od Roystona Langdona u svibnju, krenula je u potragu za novim domom, a golema kuća s pet spavaćih soba dobar su početak.



Glas Istre

Naselje od 13 luksuznih vila niknut će u Ližnjanu kraj Pule

Naselje od 13 luksuznih vila niknut će uskoro u Ližnjanu na lokaciji Vrčevan, udaljenoj kilometar od Medulina, u blizini Marlere i budućeg golf igrališta. Investitor je tvrtka Zanubia iz Svete Nedjelje nedaleko od Zagreba. Njezin vlasnik je Zyad Joukhadar, podrijetlom Sirijac koji već 30 godina živi u Hrvatskoj.

Cijena kvadrata vile je tri tisuće eura, a svaka će imati po tri odnosno četiri spavaće sobe, zasebne sanitarije na svakoj etaži, dnevni boravak s ognjištem, blagovaonicu i kuhinju. Kuće će biti klimatizirane i imati centralno grijanje. Sve prostorije popločit će se prirodnim materijalima odnosno parketom, kamenom ili keramikom.

Kuće u istarskom stilu veličine od 112 do 165 kvadrata gradit će se po principu »ključ u ruke« na terenu od sedam tisuća kvadrata koji je kupljen prije godinu dana. Površina parcela kreće se od 400 do 700 kvadrata. Kuće će biti na dvije etaže, s bazenom, ognjištem, vrtom s autohtonim biljem i parkiralištem. Naselje je projektirao pulski arhitekt Zdenko Kovač.

Ukupna vrijednost projekta, koji je trenutačno u fazi oglašavanja i prodaje, iznosi četiri i pol milijuna eura. No, na adresu tvrtke stigle su već četiri rezervacije hrvatskih državljana za kupnju još neizgrađenih kuća. Građevinska dozvola dobivena je krajem prošle godine, kad je uplaćeno i 720 tisuća kuna komunalnog doprinosa Općini Ližnjan.

Gradnja počinje u listopadu zbog zabrane građenja u priobalju tijekom ljeta, a rok za završetak je devet mjeseci. Budući vlasnici u vile bi trebali useliti u lipnju iduće godine.
Iako će se graditi u istom stilu i sve će biti pokrivene kamenom, nisu tipske, već će svaka imati svoju specifičnost zbog vizualne dinamike naselja. Ono će, pak, biti zatvoreno za nepozvane goste - pristup će imati samo stanari pa će na ulazu u naselje biti postavljena rampa.

Glas Istre

Prodaje se najskuplja kuća u Americi

Imanje pokojnog Aarona Spellinga prodaje se za rekordnih 150 milijuna dolara, što ga čini trenutno najskupljom nekretninom u Americi. Posrednika u prodaji je izabrao obiteljski pas.

Samo nekoliko dana nakon napisa kako pjevačica Mariah Carey kupuje kalifornijski Fleur de Lys, "najskuplju kuću na svijetu", po cijeni od 125 milijuna dolara, na tržište je došlo impozantno imanje obitelji Spelling The Manor, s cijenom od 150 milijuna dolara.

Kuću izgrađenu za 45 milijuna dolara 1983. na Holmby Hillsu, u stilu francuske vile, na prodaju je stavila Candy Spelling, udovica pokojnog Aarona Spellinga, koji je bogatstvo stekao producirajući TV-hitove poput Dinastije i Beverly Hillsa, a preminuo je 2006.


Kuća se prostire na 56.500 kvadrata, na imanju od 18 hektara. Stropovi su visoki 9 metara, a garaža sa 16 parkirnih mjesta je idealna za kolekcionare. Prodaja godine povjerena je agenciji Coldwell Banker Real Estate.

Candy Spelling kazala je da je posrednika za prodaju izabrala vodeći se reakcijom svog psa na svakog posrednika koji je bio zainteresiran za posao stoljeća.

Video

Najviša zgrada na svijetu ima 509 metara i 101 kat

Portal LiveScience objavio je listu najviših zgrada na svijetu. Na prvom mjestu je zgrada Taipei 101 u Tajvanu, sagrađena 2004. godine. Visoka je 509 metara, a ima čak 101 kat. Odmah iza nje smjestili su se tornjevi Petronas u Kuala Lumpuru koje danas prati glas ‘najljepših i najviših blizanaca na svijetu’.
Tornjevi su visoki 452 metra. Treće mjesto pripalo je tornju Sears u Chicagu koji je visok 442 metra i ima 108 katova. Slijede toranj Jin Mao u Šangaju (421 metar), 2 International Finance Centre u Hong Kongu (415 metara), CITIC Piaza u kineskom gradu Guangzhou (391 metar), Shun Hing Square u kineskom Shenzhenu (384 metra), Empire State Building u New Yorku (381 metar) i Central Plaza u Hong Kongu (299 metara).

Kuća s 1.000 prozora - novo čudo kineske arhitekture

Kina će još jednom nadmašiti sami sebe - naime ta zemlja trenutno gradi novu poslovnu zgradu koja će imati najviše prozora na svijetu za građevinu te veličine.

Zgrada od devet katova, koju je dizajnirao poznati japanski arhitekt Sako Keiichiro, ima gotovo tisuću prozora. Jedan lokalni novinar za sada je prebrojao je 113 prozora u petnaest soba na devetom katudošavši tako do zaključka da svaka soba ima najmanje 21 prozor, piše Ananova.

Zgrada je neobična i po tome što nijedna soba nema potpuno kvadratni ili pravokutni oblik kao ni prolazi i hodnici koji ih spajaju. Na svakom katu nalazi se po jedan mali vrt.

'Zgrada iznutra izgleda kao labirint', izjavio je jedan od radnika, dodavši da u životu nije radio na sličnom projektu.

Izgradnja ovog projekta vrijedna je šest milijuna funti, a samo na prozore je potrošeno 500.000 funti. Zgrada će biti završena do ljeta.

U duhu autohtone istarske arhitekture: ručno remek djelo

Raskošna i jedinstvena kamena palača, čiji je svaki “kus” valturske i kanfanarske grote obrađen ručno, od najmasivnijeg poput volte, portala, stupa, lavandina, do onog najsitnijeg, ugrađenog u štradu, dimnjak ili dvorišni zid, trebala bi biti gotova do konca travnja.

Ovaj kameni “dvorac” koji je iznikao na parceli od oko pet tisuća metara četvornih u selu Fabci, kraj Baderne, površine 27mX18,5 m, prvo je, istinsko, remek-djelo tvrtke za obradu kamena i građenje, u rukama mladog i poduzetnog bračnog para Larise i Mladena Benčića, iz Sv. Petra u Šumi. Vođeni idejom da njihov kamen mora imati dušu, odisati izvornom ljepotom, toplinom, patinom prošlosti, odlučili su ulagati u ljude umjesto u strojeve.

Za njih je ljudski rad, poput onog njihovih predaka, uz pomoć alata izrađenog kod seoskog kovača, najvrjedniji. Znaju da su odabrali teži i duži put, ali tvrde kako im zarada i novac nisu važniji od očuvanja tradicije i baštine.

Ovi zaljubljenici u autohtonu istarsku arhitekturu i graditeljstvo nastoje ručno obrađenim kamenom sačuvati svaki element prepoznatljivog naslijeđa. “Žalosti nas činjenica što se pod naletom kapitala i novih investitora gube obilježja prave i izvorne istarske arhitekture”, kaže direktorica Lagra, dipl. oec. Larisa Zgrablić Benčić.

Stoga u ovim kamenim dvorima, koje su poznati arhitekti kategorizirali u palaču, svoje mjesto nalaze nezaobilazni baladur, kameni portal, sedam masivnih volti postavljenih bez betona, stupovi, šterna, ćukovi, kameni okviri, pravi istarski dimnjak, štrada, kameni lavandini.

Budući vlasnik ovog zdanja imat će, zahvaljujući savršenom spoju tradicionalnog i modernog, na raspolaganju vanjski bazen, vanjski i dva unutarnja jacuzzija iznad kojih će biti akvarij s ribama, tursku i finsku saunu, master room s tri terase, od kojih će jedna biti prekrivena baldahinom, kako bi se na njoj moglo spavati, nadzornu sobu s kompjutorima i ekranima.

Uz podno, ugrađeno je i zidno grijanje te pasivno hlađenje, tako da nema potrebe za klima uređajima. Keramičkih pločica neće biti, a zidovi će biti oslikani rimskim božicama umjetnika koji oslikava crkve, uz vitraž prozore, na stepeništu. “Bez obzira na višemilijunsku cijenu u eurima, jedino želimo da kupac voli i cijeni, poput nas, ovu palaču.

Ona je za nas poput našeg djeteta”, ističe Mladen Benčić, napominjući kako su u investiciju ušli s partnerom iz Rijeke. A da je kamen tvrtke Lagro na svjetskom glasu, potvrđuje podatak da je priznati arhitekt Robert Dallas, koji je projektirao kuću Michaelu Schumacheru i Rogeru Mooru, odabrao njihov ručno obrađen kamen za pod ljetnikovca u Trstenom, kraj Dubrovnika, među 20 ponuda iz cijele zemlje.

“Lagro” planira veću ekspanziju prema Dalmaciji, što nije čudno jer je Mladenova majka Šibenčanka iz Rasline, a nakon Dallasova izbora, širi se “usmena predaja“ o ljepoti i vrijednosti njihova kamena. Izvoze ga u Sloveniju, a sljedeći projekt im je izgradnja privatnog wellnessa u Golašu, gdje je najveći arboretum u državi.

Hrastovi

Benčići su cijeli projekt kuće pomakli, kako ne bi došli u situaciju da moraju posjeći ijedno stablo. Tako hrastova stabla dodiruju “plašt” palače, dok se jedno “proteglo” do baladura, čija će hladovina ljeti biti dragocjena.

Istarske vile u blizini Rockwoola ili stabnene zgrade za radnike tvornice?

Nakon izgradnje tvornice kamene vune Rockwool, pićanskoj se dolini „smješe“ neke nove investicije i projekti koji bi popratili postojeći. Naime, na Internet adresi Jadran investa postoji opis projekta pod nazivom „Zelena vala“, a tiče se pićanske doline koja kako se čini postaje sve popularnija zona za poduzetničke projekte. Poznato je da je i tvornica Rockwool izgrađena na jednom od najkvalitetnijih poljoprivrednih zemljišta Istre, usto bogatog podzemlja pitkom vodom, a sutra bi na 13.861 m2 u Zajcima mogle niknuti stambeni objekti.

Zemljište se nalazi unutar građevinskog područja naselje Zajci, te u okružju naselja Svetinčići i Cinzebi. Fond Jadran Kapital d.d. je kupio poslovne udjele u tvrtki Zelena Vala Projekt d.o.o., sa tadašnjim registriranim sjedištem u Poreču, te na taj način stekao i nekretninu obzirom da je navedena tvrtka bila vlasnik predmetnog zemljišta, dakle Zelena Vala projekt d.o.o. je jedno od društava-kćeri u vlasništvu Fonda.

Vrijednost zemljišta sukladno procjeni ovlaštenih sudskih vještaka za graditeljstvo je oko 640.000 eura, a u budućnosti će poslužiti za izgradnju stambenih objekata za potrebe radnika tvornice Rockwool.

„Ukoliko se donese odluka o gašenju navedenog industrijskog postrojenja, logičan smjer razvoja koji se nameće sam po sebi je gradnja ruralnih istarskih kuća obzirom na samu poziciju i lokaciju predmetnog zemljišta. Obzirom da na užem području nema istih sadržaja, mišljenja smo da bi time doprinijeli ponudi općine Pićan, kao i boljem razvoju iste“, rekli su nam iz tvrtke Fond Jadran Kapital. Iako je razvoj navedene investicije direktno ovisan o budućnosti tvrtke Rockwool, iz Fonda tvrde da s tvornicom Rockwool nemaju nikakav pismeni ni usmeni dogovor. Slično je i s Općinom Pićan kojoj će se Fond obratiti u slučaju zajedničkih interesa i suradnje.

Općina zasad zna tek da navedena tvrtka posjeduje zemljište u blizini Rockwoola, te da je u planu gradnja stambenih objekata za radnike koji će raditi u tvornici. Projekt je trenutno u fazi pripreme dokumentacije za ishođenje lokacijske dozvole, te će proći još neko vrijeme do intenzivnog razvoja istog koje će biti uvjetovano gospodarskim stanjem na tržištu koje sada nije povoljno za investicije, kazali su iz Fonda.

„Ukoliko se projekt bude razvijao u smjeru gradnje ruralnih istarskih kuća, one će kao takve biti ponuđene širokom tržištu, što znači da ne postoje definirani naručitelji istih. Smjer razvoja projekta ovisi o budućnosti industrijskog postrojenja Rockwool, te potrebama područja Općine Pićan, stoga isti ne gledamo u smislu suživota ruralnog turizma i industrijskog postrojenja. Bitno nam je da lokacija i okuženje buduće nekretnine bude u skladu sa potrebama lokalne zajednice. Iz tog razloga još nije određen smjer projekta“, ističu iz uprave tvrtke.

Piše: Doris Floričić

Procvat gradnje u Gorskom kotaru

Nakon 2 godine koliko je trajala izrada detaljnih planova, općina Mrkopalj za proljeće je najavila otvaranje prve poslovne zone u Gorskom kotaru. Na tom području uskoro bi se mogle naći različite prodavaonice i manji trgovački centri, skladišni prostori, uredske, upravne te građevine svih vrsta uslužnih i zanatskih djelatnosti, manje prouzvodne građevinske djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš te sadržaji društvenog standarda poput vrtića ili ugostiteljstva.


Delničko gradsko poglavarstvo donijelo je pak odluku o izgradnji betonske kazete za odlaganje otpada koji sadrži azbest na odlagalištu Sović Laz, kojim se inače koriste i ostale goranske jedinice lokalne samouprave. A općini Ravna Gora, ove bi godine značajnije prihode mogla donijeti prodaja građevinskog zemljišta. Naime na prvoj ovogodišnjoj sjednici poglavarstva prihvaćen je prijedlog natječaja za prodaju građevinskog zemljišta u Staroj Sušici i Starom Lazu, po cijeni koja se kreće od 50 do 160 kuna za kvadratni metar.

Mogućnost izraženije gradnje pojavit će se i u Lokvama čije je središte ovih dana dobilo dugoočekivani Urbanistički plan uređenja, posebno važan za dio naselja Njivice kojim se rješava sva potrebna infrastruktura. Najveći problem za cijele Lokve su stroge odredbe vezane uz vodozaštitu i plavno područje koje praktički priječi proširenje gradnje, odnosno omogućije samo rekonstrukciju postojećih građevina.

Izvor: R-1 Portal

Državno kulturno dobro Belaj u Istri kupio ruski političar Garipov

Barokni ladanjski dvorac Belaj kupio je lanjskog ožujka, bivši ruski političar, kojemu smo sada saznali ime. Radi se o bivšem zamjeniku ruskog ministra za goriva i energetiku Valeriju Zainuloviču Garipovu.

Dvorac okružen prostranim vinogradima (u državnom vlasništvu) zapravo je kupila pulska tvrtka za nekretnine i putnička agencija Clavis, čiji je osnivač i jedini član Uprave ovaj ruski političar, a na Trgovačkom sudu u Pazinu upisana je 13. srpnja 2007.

Premda cijena koju je novi vlasnik platio ostaje nepoznata, izračunom naplaćenog poreza na promet nekretnina, koji je s kontinuirane godišnje cifre poskočio za 200-tinjak tisuća kuna, može se prognozirati da je transakcija bila teška oko osam milijuna kuna.

Dvorac je, nakon što država, Istarska županija i Općina Cerovlje nisu pokazale interes, Rusu prodala tvrtka Istros iz Roča, čiji je osnivač Sunčana Gobo, a koja ga je kupila sredinom 1999. za 663 tisuće kuna od Općine Cerovlje.

Gospodarske zgrade su od 1997. u vlasništvu Zorka Ivića iz Boljuna, koji ih je tada kupio od Purisa. Na pitanje o prodaji objekata ruskom kupcu, Ivić kaže: »Da sam ih htio prodati, to bih već odavno napravio«. U tijeku su stoga razgovori dvaju vlasnika objekata, koji bi mogli rezultirati dogovorom o objedinjavanju i revitalizaciji kaštela, koji bi zatim ponudio brojne sadržaje, saznajemo od Ivića, koji zasad ne želi reći o kakvom se projektu radi.

- Bilo bi preuranjeno i neozbiljno bilo što najavljivati, treba skočiti pa reći hop, smatra Ivić. Dodaje da se projekt ponude Belaja već izrađuje. Uostalom, lanjskog srpnja ruski vlasnik sanirao je krov, a uskoro bi trebali početi radovi u glavnom objektu. Ivić tvrdi da Zainulovič Garipov želi biti transparentan i prihvaćen u zajednici. Vjeruje da će o namjerama otvorenije moći pričati kad se početkom veljače sastane s njime te kada dobiju suglasnost konzervatora i Općine. Naime, rješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture od 23. rujna 2003. godine barokni arhitektonski ladanjski sklop Belaj s okolicom - kultiviranim krajolikom - ima svojstvo kulturnog dobra i upisan je u registar zaštićenih kulturnih dobara RH.

Vrstan geofizičar

Na internetskim se stranicama može saznati da je Valerij Zainulovič Garipov, jedan od najboljih ruskih geofizičara, rođen 1944. godine u gradu Kargali, Čistopoljskom rajonu tatarske autonomne sovjetske socijalističke republike. Studirao je na kazanskom sveučilištu gdje je 1969. diplomirao na geofizičkom odjelu. Nakon toga u zapadnom se Sibiru bavio eksploatacijom nafte i plina, a zatim zaposlio u tvrtki Nizhnevartovskneftegeofizika, gdje 1983. postaje generalni direktor. Četiri godine kasnije postaje zamjenik direktora odjela za geofizičke radove pri sovjetskom ministarstvu za industriju goriva, a 1993. načelnik odjela za geofizičke radove ruskog ministarstva za goriva i energetiku, dok 1996. postaje zamjenik ruskog ministra za goriva i energetiku. Na tome mjestu ostaje do 2001., kada odlazi u mirovinu.

Otad je predsjedatelj pododbora za razvitak industrije goriva pri trgovačko-industrijskoj komori Ruske Federacije.

Glas Istre

Il Piccolo: 1. veljače 2009. iskrcavanje Talijana na obale Istre i Dalmacije

TRST - Naslov koji se pojavio na prvoj stranici tršćanskog lista Il Piccolo, a vezano za najavu liberalizacije hrvatskog tržišta nekretnina koja će uslijediti od 1. veljače iduće godine, trebao bi veseliti sve vlasnike raznih agencija koje se između Pule i Trsta pa preko Kopra bave posredovanjem pri kupovini odnosno prodaji nekretnina.

Talijani tvrde da je Istra postala nova Toscana, u smislu da će se u njoj dogoditi eksplozija novih ulaganja u kuće, vile, stanove i vikendice jer je naš poluotok stvarno lijep, okružen morem i u blizini velikih metropola, poslovnih čvorišta srednje Europe poput Muenchena, Beča i Milana. Talijani, Hrvati i Slovenci: posla će, očito, biti za sve pa i za politiku i političare.

Talijanske desničarske stranke godinama gunđaju i upiru prst prema Hrvatskoj tražeći da vrati ono što su komunisti nekad uzeli na račun socijalizma i revolucije, hrvatske desničarske stranke digle su po tko zna koliko puta buku o novoj talijanizaciji Istre i vjerojatno će progovoriti opet, slovenski nacionalisti traže Savudriju jer smatraju da je istarsko područje sve do Mirne pod hrvatskom okupacijom.

Na kraju život slijedi jednostavniju logiku: ljudi prodaju jer netko drugi kupuje po cijenama koje su odraz određenog stanja i odnosa između ponude i potražnje. Vjerojatno će i mnogi slovenski ulagači dobrovoljno i za određenu cijenu pristati na kupovinu kuće na okupiranom teritoriju.
Tršćanski stručnjaci za tržište nekretnina tvrde da će novi hrvatski zakon polučiti povećanje potražnje od čak dvadeset posto. Predsjednik pokrajinske udruge agencija za posredovanje pri prodaji i kupovini nekretnina Antonio De Paolo veli da će u unutrašnjosti Istre najviše ulagati bogatiji sloj stanovništva, dok će obala postati predmet ulaganja srednjeg sloja. De Paolo dodaje da Istra nešto gubi zbog toga što nema aerodroma s jakim vezama, no bez obzira na sve, vjeruje u dobro poslovanje i u to da će cijene zabilježiti porast od nekih deset posto.

Talijanski su mediji vijest o novom hrvatskom zakonodavstvu popratili i nekim zanimljivim pričicama o prošlim vremenima pa su, primjerice, podsjetili na to da je unatoč poteškoćama 1999. kuću u Rovinju kupio i sadašnji predsjednik regije Veneto Giancarlo Galan.

Galan je novinarima ispričao da je kuću kupio uz pomoć istarskog župana Ivana Jakovčića i nekih rovinjskih poduzetnika, da je svojevremeno osnovao hrvatsku tvrtku u stopostotnom vlasništvu te na nju prepisao kuću koja se nalazi u starogradskoj jezgri. Tvrdi da se rovinjska kuća pretvorila u izuzetno dobru investiciju jer je sada može prodati za čak 40 posto više od onoga koliko je za nju potrošio. Tršćanski poduzetnici koji se bave nekretninama tvrde da je u Hrvatskoj prosječna cijena po metru kvadratnom između 2.300 i 2.400 eura, ali da u Dubrovniku cijena kvadrata stana zna dostići i 8.000 eura.

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća tadašnji čelnik tršćanske desnice Giulio Camber izmislio je slogan »Ricompriamoci l' Istria« (Kupimo ponovno Istru) i objašnjavao da će se esuli vratiti u zavičaj slijedeći logiku Židova koji su od Arapa kupili zemljište njihovih predaka kako bi se vratili u Obećanu zemlju.

Od tada je prošlo 18 godina i ništa se od toga nije dogodilo, osim što politika i dalje kopa po arhivima tragajući za odgovornosti pojedinih nacionalnih ili etničkih entiteta. Galan je kupio kuću koja je nekoć bila u vlasništvu Rovinjca koji je napustio zavičaj na jednak način kao što je to učinio Nijemac, Austrijanac, Rus ili Mađar.

Esuli su se nadali da će im talijanska država isplatiti naknadu za izgubljenu imovinu, no i dan-danas čekaju val od nekih pet tisuća milijardi starih lira (250 milijuna eura) koje su im na jednak način obećale vlade kako ljevice tako i desnice. Netko je vjerovao da će taj novac uložiti u Istru i Dalmaciju, ali za to postoji mala vjerojatnost.
Malo se tko od esula još nada u povrat oduzete imovine iako politika i dalje o tome spekulira pa su sad određeni tršćanski političari plasirali podatak da bi se Italija i Hrvatska mogle dogovoriti oko povrata imovine 2.500 bivših vlasnika nekretnina čiji slučajevi nisu obuhvaćeni u naslijeđenim ugovorima i sporazumima između Italije i tadašnje Jugoslavije.


Čelnik najveće udruge istarskih esula Unione degli Istriani Massimiliano Lacota tvrdi da esuli neće kupovati u Istri jer na poluotoku »i dalje vlada atmosfera sumnjičavosti i nedobronamjernosti prema Talijanima istarskog porijekla naročito na području oko Buja«.
Nekadašnji predsjednik federacije esulskih udruga odvjetnik Paolo Sardoz Albertini smatra da će u tom novom zakonskom okruženju najviše profitirati Talijani koji nisu emotivno vezani za Istru. »Kupovat će stanovnici Bologne, Genove, Milana jer za njih Istra i Dalmacija predstavljaju rajska odredišta. Teško da će se netko tko je doživio egzodus odlučiti izdvojiti novac da bi se vratio u nekadašnji zavičaj.«

Sadašnji predsjednik federacije esulskih udruga Renzo Codarin veli da će vjerojatno želju za kupovinu u Istri izraziti mlađi naraštaji esulskih obitelji jer nisu opterećeni prošlošću i već godinama redovno posjećuju Istru i Dalmaciju gdje su im rođeni očevi ili pak djedovi.


Glas Istre

I Kineze zanimaju hrvatske nekretnine

Najmnogoljudnija zemlja svijeta, Kina, toliko je golemo tržište, da ga je iz hrvatske perspektive teško i promatrati cjelovito. Zato je efikasnije komunicirati s pojedinim gradovima, koji su sami po sebi mali dio Kine, ali su i nekoliko puta veći od cijele Hrvatske. Poslovno središte Kine je njen najveći grad Šangaj, na čijem širem području živi pet puta više stanovnika nego u Hrvatskoj, a oni ostvaruju bruto domaći proizvod tri puta veći od hrvatskoga.
Suradnju s tim područjem trebao bi poboljšati Hrvatsko-kineski gospodarski forum, na kojem je u Hrvatskoj gospodarskoj komori sudjelovalo sedam hrvatskih tvrtki i šest tvrtki članica Udruženja industrije i trgovine Šangaja. Kinesko izaslanstvo je Hrvatsku posjetilo prvi put, kao i prethodno Rumunjsku i Bugarsku, a neki članovi izaslanstva prvi su put u životu izišli izvan Kine.

Zato je Forum poslužio za uspostavljanje inicijalnih kontakata kako bi kineski poslovni ljudi stekli osnovnu predožbu o mogućnostima koje im pruža Hrvatska. A osim povoljnog zemljopisnog položaja i logističkih prednosti, prije svega svojih morskih luka, Hrvatska nudi šangajskim poduzetnicima i suradnju u području prehrambene industrije, koja ima najrealnije izglede za značajniji proboj na kinesko tržište.

Dizala i pokretne stepenice

Među tvrtkama koje su u Zagreb poslale svoje predstavnike najznačajnije su Shanghai New World Group, državna trgovačka tvrtka, te Weida Grupa, jedan od četiriju najvećih kineskih distributera prijenosnih računala i servera.

U potrazi za zastupnicima u Istočnoj Europi u Zagreb su došli predstavnici Shanghai Sanei Elevatora, kompanije koja godišnje proizvede oko 1500 dizala i 500 pokretnih stepenica.

Zanimljivo je da su Kinezi zainteresirani i za ulaganje u hrvatske nekretnine, pa su predstavnici tvrtke Shanghai Hengsheng Enterprise došli uspostaviti kontakte s hrvatskim turističkim agencijama.

Shanghai Hengsheng se, između ostaloga, bavi razvojem projekata apartmanskih naselja i stambenih četvrti, te obnovom zgrada i hotela.

Da Hrvatska ima što ponuditi kineskom tržištu potvrđuju i zadnji podaci Državnog zavoda za statistiku za prvih 10 mjeseci ove godine. Iako s Kinezima i dalje imamo drastičan vanjskotrgovinski deficit – uvoz iz Kine je vrijedan 1,6 milijardi dolara, a izvoz u Kinu 23 milijuna - utješno je to da nam je izvoz rastao stopom od 45 posto, a uvoz 23 posto.

Privredni dnevnik

Sretnik će dobiti luksuznu vilu od 8 milijuna kuna

Agencija za promet nekretninama Sandbanks Life u ime vlasnika Vivid Developmenta prodaje obnovljenu četverosobnu vilu na ekskluzivnom poluotoku u Dorsetu (Velika Britanija). Kuća je četvrta najskuplja nekretnina na svijetu po cijeni četvornog metra.
- U vrijeme globalne ekonomske krize i depresije, netko će imati šansu dobiti skupocjenu vilu - rekao je direktor Mark Barclay.
Sretni pobjednik, koji bude izvučen, osvojit će skupocjeno imanje sa svim plaćenim troškovima. Kroz cijelu vilu proveden je iPod, ima integrirane plasma televizije i nekoliko terasa. U blizini su prelijepe plaže i marina. Novi vlasnik može je iznajmljivati za 25 tisuća kuna mjesečno ili prodati odmah ispod cijene. Natjecanje će se zatvoriti kada se proda 52.000 ulaznica. Ako ih ne uspiju sve prodati, pobjednik će ponijeti kući novac od prodanih ulaznica umanjen za 20 posto koji će pokriti troškove organizacije.

Hoće li Hrvatska biti žrtva pucanja "nekretninskog balona"?

U anketi Global Property Guidea o najboljim očekivanjima ulaganja u nekretnine od ponuđenih država, Crna Gora, Albanija, Turska ili neka druga zemlja, najviše posjetitelja portala glasalo je za Tursku, zatim za neke druge zemlje te za Crnu Goru, a najmanje za Albaniju.


U anketi s pitanjem "Dok se tržišta kuća u mnogim europskim zemljama slomilo, gdje očekujete da bi cijena kuća mogla rasti?" navodi se kako je europsko tržište kuća počelo pokazivati prve znakove krize u drugoj polovici 2007. godine, a cijene kuća snizile su se u mnogim europskim zemljama tijekom ove godine. U baltičkim zemljama "nekretninski balon se rasprsnuo", a Irska, Španjolska i Velika Britanija doživjele su najveći pad vrijednosti nekretnina.

Investitori sada istražuju nekoliko opcija za preusmjeravanje kapitala. Strani kupci nekretnina na Jadranskoj obali u Crnoj Gori, prije svega na Svetom Stefanu i u Budvi, kupovali su dosta nekretnina zahvaljujući povoljnostima koje imaju stranci kod kupnje nekretnina u toj državi te zbog eura koji je službena valuta, a i zbog očekivanja da će Crna Gora prije Srbije, od koje se odvojila prije dvije godine, pristupiti punopravnom članstvu Europske unije.


Premda Albanija ima na kilometre privlačne obale i premda njezin glavni grad Tirana dHoće li Hrvatska biti žrtva pucanja Hoće li Hrvatska biti žrtva pucanja "nekretninskog balona"?oživljava građevinski bum, njezina tradicionalna poprilična izoliranost te sveprisutna institucionalna korumpiranost ne požuruju oprezne investitore nekretnina na kupnju tamošnjih nekretnina. Ipak očekuje se znatno popravljanje stanja i sigurnosnih prilika za ulaganja nakon skorog ulaska Albanije u punopravno članstvo NATO-a.

Turska je i dalje jedno od najprivlačnijih odredišta za kupce nekretnina. Cijene nekretnina u toj su zemlji još uvijek ispod europskog prosjeka, ima odlične lokacije za nekretnine na Mediteranu i Crnom moru, a njezino je gospodarstvo stabilno jer je po veličini sedmo tržište u Europi. Turska je aplicirala na članstvo u Europskoj uniji još 1987. godine i samo je nekoliko njezinih problema kao što su ograničena ljudska prava, utjecaj vojnih zapovjednika na političke prilike u zemlji te okupacija sjevernog Cipra uzrokovalo dugotrajan ostanak u čekaonici za punopravno članstvo u EU. Uz to problem Turske je što se Bruxelles boji velike turske emigracije nakon njezina ulaska u punopravno članstvo EU.

Izvor: Business.hr

Čak 60 posto njiva u Istri zaraslo u korov

Od Ministarstva poljoprivrede očekujemo više natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta - jedinstven je to stav istarskih vinara i maslinara, iznesen tijekom susreta novinara hrvatskih redakcija s proizvođačima te predstavnicima resornog ministarstva, održanog ovog vikenda na Bujštini.



- Već deset godina nije bilo natječaja za državno poljoprivredno zemljište u Vodnjanu. Ovih se dana konačno i s nestrpljenjem očekuje natječaj za zakup oko 300 hektara na području Grada Vodnjana, rekao je Sandi Chiavalon, jedan od vodećih proizvođača maslinovog ulja u Istri.
Širenje nasada maslina usporeno je ne zbog toga što nema zemlje, već stoga što se ne može obrađivati zemljište države i Hrvatskih šuma pa ono ostaje zapušteno.

Na području Grada Buja, gdje je oko 50 posto poljoprivrednog zemljišta državno vlasništvo, jedan natječaj za prodaju nedavno je zatvoren. Pri kraju je sklapanje ugovora s poljoprivrednicima za ukupno 154 hektara. Prosjek cijene kreće se od 11 do 30 kuna po kvadratu, ovisno o poziciji i vrijednosti zemlje, koju procjenjuje Porezna uprava. U pripremi je još natječaja za zakup i prodaju na tom području, ali kad će se oni realizirati teško je znati.

Mnogi se proizvođači iz cijele Istre nadaju proširiti nasade vinograda i maslina u svojim općinama, ali žele posaditi i smokve i trešnje, koje također imaju dobre šanse na tržištu.
Usporedbe radi, u cijeloj je Hrvatskoj tek 33 posto državnog poljoprivrednog zemljišta. S takvom strukturom vlasništva nije ni čudo da je 60 posto istarskih njiva zaraslo u korov. Stoga je od presudne važnosti angažiranje države, gradova i općina ne bi li se zemlja privela svrsi, jer ima ljudi koji se žele baviti poljoprivredom.

I u Ministarstvu poljoprivrede konačno su shvatili da se mora nešto učiniti s tim velikim i neiskorištenim resursom. Upravo je u proceduri Zakon o poljoprivrednom zemljištu, čiji su osnovni ciljevi obrađivanje tih parcela i okrupnjavanje posjeda. Državni tajnik Krešimir Kuterovac tvrdi da će se njime ubrzati procedura davanja zemljišta u zakup. Općine i gradovi moći će dati svoje ili državno zemljište u kratkoročni najam. Zakon donosi obavezu vlasnika da uređuje zemljište ili ga da u zakup, u suprotnom će morati platiti kaznu. Uvodi se i kontrola prodaje poljoprivrednog zemljišta, kojega je u Hrvatskoj 70 posto od ukupne površine.
Uz to, pooštravaju se uvjeti prenamjene zemljišta u prostornim planovima. U tu će se svrhu osnovati agencija za poljoprivredno zemljište, koja će ubrzavati cijeli proces i voditi brigu o zemlji. Pored središnjeg ureda, svaka će županija imati podružnicu agencije. I općine mogu platiti kaznu ako ne raspolažu svojim poljoprivrednim zemljištem, rekao je Kuterovac.

Gradovi i općine donose programe raspolaganja tim zemljištem i u suglasnosti s resornim ministarstvom ono se prodaje ili daje u zakup. Dosad je prodano 16 posto od ukupno za to predviđenih 222 tisuće hektara u Hrvatskoj. U zakup je dano 50 posto od ukupno planiranih 117 tisuća hektara, dok je u koncesiju dano 40 posto od ukupno 123 tisuće hektara.
Privatni vlasnici dosad su mogli svojim parcelama raspolagati bez ograničenja. Ubuduće će, međutim, morati zemlju obrađivati, dati je u zakup ili prodati. Prodaja neće više biti moguća neposrednom pogodbom, nego putem javnog natječaja i uz posredovanje općine, grada ili agencije. Neće više biti moguće niti usitnjavati čestice do izrazito malih parcela, koje se zapravo vrlo često prodaju za nedozvoljenu građevinsku namjenu. Istra to, nažalost, jako dobro poznaje.
Veličina poljoprivrednog posjeda u Hrvatskoj smanjuje se iz godine u godinu. S 3,5 hektara 1955. godine danas u Hrvatskoj prosječni posjed ima 2,4 hektara.

Za usporedbu, prosječni poljoprivredni posjed u Engleskoj ima 68 hektara, u Švedskoj 42, a u Francuskoj 36. Okrupnjavanje posjeda nužnost je koju treba ubrzati novi zakon.
Drugi je zadatak spriječiti špekulaciju pri prodaji i zakupu. Na natječajima pravo prvenstva imaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik, potom pravna osoba registrirana za poljoprivredu i također upisana u Upisnik te na koncu ostale fizičke osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivredom.

Zakon ne dozvoljava rasprodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, a u tijeku su pregovori s Europskom komisijom do koje godine će se to moći sprječavati.

U poslovanju nekretnina aktivnih čak 20,4 % poslovnih subjekata u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je na kraju rujna bilo registrirano 261.155 poslovnih subjekata od kojih je 129.049 ili 49,4 posto aktivnih, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).Najviše aktivnih poslovnih subjekata, prema područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti bilo je u trgovini na veliko i malo - 35.992 ili 27,9 posto od ukupnog broja aktivnih.

U poslovanju nekretninama bilo je 26.272 aktivnih ili 20,4 posto, a u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima 18.269 ili 14,2 posto.

U prerađivačkoj industriji krajem rujna bilo je aktivno 13.849 subjekata, što je 10,7 posto od ukupnog broja aktivnih.

Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva pokazuje da je privatno vlasništvo najčešće. U njemu je 80,5 posto subjekata. U državnom vlasništvu je 0,8 posto subjekata, mješovitom 1,3 posto, zadružnom 1,4 posto, a za 16 posto vlasništvo se ne prati.

U strukturi aktivnih pravnih osoba prema broju zaposlenih, najveći udio od 52,2 posto imaju subjekti bez zaposlenih, 37,5 posto je s jednim do devet zaposlenih, a 7,7 posto je s 10 do 49 zaposlenih. Udio subjekata s 50 do 249 zaposlenih je 2,2 posto, a samo 0,4 ima više od 250 zaposlenih.

Od ukupnog broja poslovnih subjekata koji posluju kao pravne osobe, najviše - 126.088 su trgovačka društva, od kojih je aktivno u rujnu bilo 100.945 odnosno 80,1 posto.

Registrirano je i 53.640 ustanova, tijela i drugih organizacija, a aktivno ih je bilo 20.603 ili 38,4 posto. Najmanje aktivnih bilo je u skupini poduzeća i zadruga - 9,2 posto ili 7.501 od ukupno 81.427.

Statističari napominju da je kod trgovačkih društava razlika u broju aktivnih i neaktivnih najmanja jer je riječ o subjektima koji su usklađeni prema Zakonu o trgovačkim društvima ili o onima koji su novoosnovani u skladu s tim propisom.

Poduzeća i zadruge su skupina s najvećom apsolutnom razlikom, koja se uglavnom odnosi na subjekte koji nisu podnijeli zahtjev za usklađenje sa Zakonom o trgovačkim društvima i koji će biti brisani iz registra, a najveći broj aktivnih u toj skupini, njih oko 7.500, prijeći će u status trgovačkih društava.

U skupini ustanova, tijela, udruga, društava i organizacija razlika između aktivnih i neaktivnih nije posljedica neaktivnosti već je za njih upis u Registar DZS-a različit u odnosu na administrativne registre.

U istočnoj Europi prodaje se sve manje stanova

Danas objavljeno istraživanje Royal Institution of Chartered Surveyorsa pokazalo je znatan pad kupnje nekretnina na novonastalim europskim tržištima, među kojima se nalazi i Hrvatska.



Tako se navodi da je na istočnoeuropskim tržištima, među koja pripadaju Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska Rumunjska, Rusija i Slovačka, u trećem kvartalu pad kupnje prijavilo 46 posto više institucija nego što ih je prijavilo rast. Padom realiziranih kupnja najviše je bila pogođena Rusija.

Na globalnoj razini 45 posto više anketiranih institucija prijavilo je pad u potražnji za iznajmljenim prostorima, dok je pad investitorskih kupnja prijavilo 73 posto više institucija.

Royal Institution of Chartered Surveyors, čije bi ime u doslovnom prijevodu značilo Kraljevski institut ovlaštenih geodeta, institucija je koja sama za sebe kaže da predstavlja sve što je dobro u poslovanju s nekretninama. Kako stoji na službenoj stranici Instituta, njihovi članovi nude savjete o zemljištima, nekretninama, gradnji i s tim povezanim pitanjima zaštite okoliša.

Ovo se zove pogled

Ljeto je daleko, no u ove prohladno vrijeme dobra je prilika podsjetiti na bezbrižne tople ljetne dane kojih upravo na južnoj hemisferi ima na izobilju.
Ukoliko ste mislili da ste upravo vi sretnici koji imaju prekrasan pogled na plavu pučinu, pogledajte samo ovaj pogled:

Ovaj nevjerojatan posjed smještena na na rtu Great Ocean u mjestu Fairhaven u državi Victoriji u Australiji i svima koji prolaze cestom pored plaže predstavlja iznimnu atrakciju i mami uzdahe. Vlasniku ove nekretnine sigurno imaju na čemu zavidjeti.

Hodajuća kuća koja može pobjeći od napornih susjeda

Ako živite u mjestu koje pogoduje poplavama ili vam smetaju vaši naporni i dosadni susjedi, ova kuća mogla bi biti pravo rješenje jer može hodati.

Danski umjetnici u suradnji s američkim znanstvenicima napravili su hodajuću kuću.
Ima šest hidrauličkih nogu i može se kretati po svim vrstama terena. Kuća je na solarnu energju, a ima dnevnu sobu, kupaonu, krevet i računalo kojim se upravlja nogama.
Prema znanstvenicima, pomoći će ljudima koji žive na mjestima koja su često pogođena poplavama. Ukoliko se to dogodi, kuća ima opciju jednostavno - odšetati. Prototip košta 277.500 kuna.

Danski umjetnik Oivind Slaatto, koji ju je osmislio, kaže da u njoj namjerava živjeti. Inspiraciju je dobio upoznavši romske putnike.
- Kuća nije samo za one koji žele u njoj putovati, već za ljude koji preferiraju nomadski način života - rekao je Danac.

Izvor 24sata

Virtualnim nekretninama postala milijunašica

"Anshe Chung", čije je pravo ime Ailin Graf i koja je zarađivala za život kao učiteljica kineskog u Frankfurtu, je već ranije imala iskustva s virtualnim poduzetništvom u MMORPG-ovima kao što su "Asherons Call", "Star Wars Galaxies" i "Shadowbane". Međutim, tek je "Second Life" omogućio da svoje vještine pretoči u stvarni novac, zahvaljujući tome što se Lindenovi dolari mogu razmjenjivati za stvarne, američke dolare.



Anshe Chung je svoj imperij sagradila dijelom zahvaljujući vještom trgovanju nekretninama, a dijelom korištenju vlastitih i unajmljivanju tuđih kreativnih talenata u svrhu stvaranja što atraktivnijih "simova" čije parcele poslije iznajmljuje ostalim igračima "Second Lifea" koji na njima grade virtualne kuće, trgovine, noćne klubove i druge objekte.

Posao je Anshe Chung išao tako dobro da su ona i njen suprug Gurtram Graf (alias "Guni Greenstein") unajmili 16 profesionalnih suradnika koi non-stop dežuraju u vritualnom svijetu, trgujući nekretninama. Nedavno je osnovana i korporacija sa sjedištem u kineskom gradu Hubeiju, odakle je Ailin Graf rodom.

Anshe Chung među igračima odnosno "stanovnicima" "Second Lifea" uživa veliki ugled zbog kvalitetet svojih "simova", odnosno visokim urbanističkim standardima koje ih čine ekvivalentima elitnih zatvorenih naselja u stvarnom svijetu.

Vijesti o uspjehu Anshe Chung su doprli i do "ozbiljnih" medija koji se bave poslovnim pitanjem, pa je tako njen avatar nedavno bio na naslovnici uglednog časopisa "Business Week".

Meteorski uspjeh Anshe Chung - koja je po svemu sudeći postala prva stvarna milijunašica u povijesti virtualnih igara - je utoliko impresivniji što je njeno bogatstvo u dvije i pol godine naraslo od početne investicije koja je iznosila tek 9,95 dolara mjesečne pretplate za "Second Life".

Potrebna revitalizacija hrvatskih dvoraca

Hrvatski dvorci trebaju biti pokretači gospodarskog razvoja lokalnoga kraja, rekao je dr. Mladen Obad Šćitaroci.

Po uzoru na europsko iskustvo, te je stoga potrebna strategija i vizija revitalizacije dvoraca, kazao je dr. Mladen Obad Šćitaroci na konferenciji za novinare održanoj nakon jednodnevne međunarodne konferencije "Europska iskustva u revitalizaciji dvoraca i povijesnih zgrada".

Kako bi sačuvala i revitalizirala svoje dvorce, Hrvatska mora izraditi državni program kojega, za razliku od europskih zemalja, nema, upozorava dr. Šćitaroci sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta.

Dvorci u Hrvatskoj nisu stvarno prepoznati kao vrijednost u prostoru i kao mogući pokretači regionalnog gospodarskog razvoja, kazao je napomenuvši kako pristup dvorcima moramo "preokrenuti naglavačke". Godinama smo, pojasnio je, na dvorce gledali kroz konzervatorski aspekt što nije dovoljno i zapravo nerješava obnovu dvoraca. Jedni mogući pristup je gospodarski, rekao je navodeći dvorac Golubovec kao ogledni primjer gospodarske održivosti.

Otvaranje centra za dvorce

Na konferenciji je najavljeno otvorenje centra za dvorce, kurije i ljetnikovce u Zaprešiću te pozvano na izradu pilot projekata sa rješenjima. Istaknuto je kako europska iskustva govore da je, primjerice, Estonija napravila novi studij konzervacije a Danska pokrenula obrte koji su u stanju izvesti radove na starim gradovima.

Predsjednik Europskog udruženja dvoraca i povijesnih zgrada (UEHHA) Ghislain d'Ursel drži da je pet do 12 za spas hrvatskih dvoraca koji su u lošem stanju, naglasivši kako bi bilo vrlo tužno da se te dvorce izgubi. Predložio je da se u revitalizaciji ujedine lokalna i državna vlast, uz podršku poduzetnika.

Na međunarodnoj su konferenciji sudjelovali stručnjaci iz Estonije, Bugarske, Danske i Mađarske, u organizaciji Arhitektonskog fakulteta, tvrtki Aquis i CBBS, uz podršku Europskog udruženja dvoraca i povijesnih zgrada (UEHHA) iz Bruxellesa.

Dvorci.hr